Kartiranje staništa u području rukavca Stara-Drav

2015-11-09

Istraživanja staništa, vodene i kopnene faune Stare Drave provedena su u 2015. godini tijekom proljeća i ljeta. Skupine znanstvenika upoznatih s Dravom i močvarnom ekologijom proveli su istraživanja u 17 km dugom rukavcu. Raznolikost staništa duž vijugave Stare Drave dobro je prezentirana  činjenicom da je 17 stanišnih tipova registrirano unutar samo 80 izdvojenih stanišnih ploha. Na temelju istraživanja, napravljene su karte u mjerilu 1: 10 000, u kojima su najmanje kontrolne jedinice  imale površinu od 400 kvadratnih metara. Ovako detaljne karte ovog područja prije nisu postojale.

Najveći izazov tijekom kartiranja staništa bila je identifikacija brojnih, mozaično raspoređenih tipova močvarnih staništa. Ove manje stanišne plohe, stisnute između gotovo neprohodne trstike i grmlja vrbe, stručnjaci su lokalizirali koristeći fotografije iz zraka. Vodena vegetacija Stare Drave kartirana je istraživanjima provedenim brodom. Tipičan sastav vrsta svakog staništa određen je i lokacijama zaštićenih biljaka, s točnošću od gotovo jedan metar. Najvažnija staništa s europskim  značajem, također poznata kao Natura 2000, su sporo tekuće vode sa svojim vodenim raslinjem (Magnopotamion- ili Hydrocharition tipa), i poplavne šume johe (Alnus glutinosa) i jasena (Fraxinus excelsior).

U šumama duž  rukavca, mogu se naći mnoge zaštićene biljke, kao što su poznata visibaba (Galanthus nivalis) i jaglac (Primula vulgaris), te manje poznata zimska preslica (Equisetum hyemale) i šumski ovratnjak (Carpesium abrotanoides). U vodenim staništima, bijeli lopoč (Nymphaea alba), vodeni  orašac (Trapa natans) i plutajuća paprat (Salvinia natans) su tipične zaštićene vrste.

Nažalost, stručnjaci su također otkrili i invazivne biljake koje pogoršavaju dobro prirodno stanje ovih staništa. Razlog njihove pojave je  njihova sadnja u šumama koje okružuju Staru Dravu u prošlosti. Primjeri su bagrem (Robinia pseudoacacia) i zeleni jasen (Fraxinus pennsylvanica), koji su u mogućnosti  širiti se i unutar galerijskih šuma duž rukavca. Nadalje, one također ugrožavaju izvorni biljni pokrov. To uključuje, na primjer, divlji krastavac (Echinocystis lobata), vinobojku (Phytolacca americana) i zlatnicu

(Solidago gigantea), koji ne samo da se mogu naći u poplavnim šumama i bujnom  grmlju uz rukavac, nego i mnogo dalje. Jedan od najvažnijih zadataka za praktičnu zaštitu prirode je imati ih pod kontrolom i spriječiti njihovo širenje izvan ovog područja.

Istraživanje kopnenih vrsta kralježnjaka na području Stare Drave donijelo je korisne informacije. Procjena ornitofaune je bila  osobito uspješna. Unutar istraživanog područja, otkriveno je 90 vrsta ptica, uključujući 12 strogo zaštićenih. Možda najvažnije od tih vrsta su one koje koriste Staru Dravu kao područje za razmnožavanje, kao što je čapljica voljak (Ixobrychus minutus), gak (Nycticorax nycticorax), čaplja danguba (Ardea purpurea), patka njorka (Aythya nyroca). Prisutnost gmazova i vodozemaca bila je skromnija nego što se očekivalo. Zelene vodene žabe dominiraju u skupini vodozemaca, uključujući i poznate jestive žabe (Pelophylax kl. esculentus), dok je skupina gmazova zastupljena livadskom guštericom (Lacerta Agilis) i zmijom ribaricom (Natrix tessellata). Izravni i neizravni postupci su korišteni kako bi se procijenila pojava sisavaca. Strogo zaštićena sova kukuvija  (Tyto alba) koja se hrani i razmnožava u blizini i njezini ispljuvci se mogu naći u istraživanom području. Analiza sovinih ispljuvaka pokazala je ostatke 17 vrsta malih sisavaca, uključujući 5 zaštićenih vrsta mošusnih štakora, ali i također zaštićenog puha orašara (Muscardinus avellanarius), poljske  voluharice  (Microtus agrestis), patuljastog  miša (Micromys minutus) i lasice ( Mustela nivalis). Prethodna istraživanja bilježe još 7  vrsta malih sisavaca, od kojih je većina potvrđena i tijekom istraživanja u 2015. godini. Pojava strogo zaštićene divlje mačke (Felis silvestris) i europske vidre (Lutra lutra) također je utvrđena unutar istraživanog područja. Prisutnost divljih svinja (Sus scrofa) je također značajna, što vjerojatno negativno utječe na populacije malih gmazova i vodozemaca.

Istraživanje populacije riba u Staroj Dravi izvedeno je pomoću električnog ribolovnog uređaja male snage. U četiri dijela iz kojih se uzimao uzorak, više od 500 primjeraka ribe je uhvaćeno u mrežu, a nakon identifikacije svi su pušteni. Od 15 vrsta pronađenih  među ulovljenom ribom,  bodorka (Rutilus rutilus) ima najveću brojnost. Manje poznata bodorka je šaran srednje veličine  koji se može najčešće naći u našim stajaćim i tekućim vodama. Osim toga, crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), krupatica (Blicca bjoerkna), uklija (Alburnus alburnus), deverika (Abramis brama), babuška (Carassius gibelio) i grgeč (Perca fluviatilis) su uhvaćeni. Zaštićena gavčica (Rhodeus amarus) i vijen (Cobitis teania) rijetko su pronađene, dok je prisutnost štuke (Esox lucius) djelovala stabilno. Zapažanja su potvrdila očekivanje pojave i stranih invazivnih vrsta u Staroj Dravi. Obje strane vrste su sjeverno-američkog podrijetla, crni somić (Ameiurus melas) i sunčanica (Lepomis gibbosus), a one uzrokuju ozbiljne štete tako što konzumiranju mlade drugih riba i vodozemaca. Znanstvenici vjeruju da će biti u mogućnosti pronaći još vrsta prilikom uzimanja uzoraka tijekom jeseni i zime.

Suradnici na ovom istraživanju bili su:
- Botanička i ekološka istraživanja, kartiranje staništa: Dragica Purger i Sándor Csete, Valéria Csima
- Makro-beskralješnjaci: Dr. Zoltán Csabai i njegov istraživački tim
- Riblja fauna: Zoltán Sallai i njegov istraživački tim
- Vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci: dr Jenő Purger & njegov istraživački tim.